Bolesti akvarijskih riba: znakovi, liječenje i fotografije

Ribe, kao i svako živo biće, podložne su bolestima. Rana dijagnoza bolesti akvarijskih riba značajno pojednostavljuje njihovo liječenje, jer se većina bolesti može liječiti u ranoj fazi.

Kod akvarijskih riba, bolesti se dijele na:

• zarazne, koje uzrokuju mikroorganizmi i mogu se prenositi između pojedinaca;
• invazivni – uzrokovani jednoćelijskim i višećelijskim parazitima;
• neinfektivne – pojavljuju se kao posljedica nepravilnih uvjeta održavanja ili izloženosti velikim parazitima.

Liječenje:

• Zarazne bolesti liječe se lijekovima koji djeluju na uzročnika bolesti.
• Osigurati zadovoljavajuće uvjete za držanje, uništiti parazite i poduzeti mjere za promicanje zdravlja akvarijskih riba.

Nezarazne bolesti akvarijskih riba

Trovanje klorom

Kemijski čimbenici (poput klora) mogu uzrokovati bolest. Glavni simptomi uključuju otežano disanje, škrge prekrivene sluzi i svjetliju boju. Ribe postaju nemirne, bacaju se i pokušavaju iskočiti iz bazena. S vremenom postaju letargične, ne reagiraju i brzo uginu.

Kako biste spriječili ovu bolest, važno je redovito provjeravati razinu klora u vodi. Ako vaše ribe pokazuju znakove bolesti, treba ih odmah premjestiti u čistu vodu.

Nedostatak kisika

Ribe postaju nemirne, plivaju blizu površine i traže kisik. Jedan od znakova nedostatka kisika su puževi, koji također izlaze na površinu. Nedostatak kisika kod akvarijskih riba može dovesti do oslabljenog imunološkog sustava, neplodnosti, gušenja, gubitka apetita i na kraju smrti.

U akvariju mora biti instalirana oprema za aeraciju. Filter, aerator i cirkulacija kisika moraju se periodički provjeravati.

Nepoštivanje temperaturnih propisa

To se događa kada je temperatura akvarija previsoka ili preniska. Ako je temperatura viša nego što je potrebno, ribe postaju preaktivne. Okupljaju se na površini zbog nedostatka kisika. Kao rezultat toga, postaju izgladnjele kisikom i iscrpljene.

Preniska temperatura uzrokuje usporavanje riba i ostanak nepomičnima pri dnu. Dugotrajno izlaganje hladnoj vodi može dovesti do prehlade i moguće smrti. Stoga je bitno stalno pratiti regulator temperature i termometar prilikom mijenjanja vode.

Neke vrste dobro podnose širok raspon temperatura: neonke, zlatne ribice, gupije i druge.

Alkalna bolest (acidoza, alkaloza)

Bolest potiče povišena (alkaloza) ili smanjena (acidoza) alkalnost vode. Kod alkaloze, akvarijske ribe postaju aktivne, škrge i peraje im se šire, a boja im postaje svjetlija. Na škrgama se pojavljuje sluz.

Znakovi acidoze: ribe postaju plašljive, manje aktivne i manje pokretne. Mogu plivati ​​naopako ili postrance. Alkalna bolest prvenstveno pogađa vrste riba koje su osjetljive na promjene u kiselinsko-baznoj ravnoteži (gupije, zlatne ribice, neonke, mačevarice). Može uzrokovati rascjepljene peraje i dovesti do smrti.

Liječenje uključuje postupno podešavanje razine alkalnosti u akvariju dok se ne postigne neutralna razina. Ako se ravnoteža naglo promijeni, ribu treba premjestiti u čistu vodu i uravnotežiti razinu alkalnosti.

Pretilost riba

Bolest se javlja kada sadržaj masti u hrani prelazi 3 posto kod biljojednih riba i 5 posto kod mesojednih riba. Simptomi pretilosti mogu se pojaviti i kod prekomjernog hranjenja, monotone prehrane ili nepravilne prehrane.

Kao posljedica bolesti, zahvaćeni su unutarnji organi (jetra, mezenterij, bubrezi). Riba postaje letargična, bokovi joj se zaobljuju, a javlja se i neplodnost koja dovodi do smrti.

Kako bi se spriječila pretilost, važno je hraniti ribe raznolikom hranom, uključujući hranu s visokim udjelom masti i proteina te vlakana. Kao preventivnu mjeru, prestanite hraniti ribe nekoliko dana. Akvarij bi trebao biti dovoljno velik da ribe mogu aktivno plivati.

Plinska embolija

To se događa kada je razina kisika prekomjerna, što uzrokuje začepljenje krvnih žila riba i poremećaj cirkulacije krvi. Stoga je potrebno pratiti ribe i akvarij. Ribe postaju nemirne, počinju plivati ​​na boku, a škržni poklopci im postaju nepomični.

Pojava malih mjehurića zraka na stijenkama, biljkama i supstratu ukazuje na bolest. Ti se mjehurići mogu pojaviti i na samoj ribi i utjecati na unutarnje organe. Ako se nakupe u krvnim žilama, dolazi do embolije i riba ugine.

U ovom slučaju provjeravaju kako zrak cirkulira i prisutnost viška biljaka, koje doprinose oslobađanju prekomjernih količina kisika i onečišćenju tla.

Zarazne bolesti akvarijskih riba

Bijele kože

Ova bolest uzrokuje promjenu izgleda akvarijskih riba - boja njihove kože postaje svjetlija ili bjelja. Ribe počinju plutati na površini. Uzročnik je bakterija Pseudomonas dermoalba, koja može ući u akvarij putem biljaka ili zaraženih riba.

Za liječenje bolesti, riba se stavlja u posudu koja sadrži otopinu kloramfenikola. Supstrat i voda u akvariju se dezinficiraju.

Truljenje peraja

Najčešća bolest akvarijskih riba. Nastaje kao posljedica oštećenja peraja zbog loše kvalitete vode ili ugriza drugih riba. Peraje se deformiraju, smanjuju i postaju svjetlije boje. Može biti popraćena i bakterijskom infekcijom, uzrokujući čireve na tijelu i otečeni trbuh. Bolest uzrokuju bakterije iz skupine Pseudomonas.

Liječenje: Promijenite vodu loše kvalitete, dezinficirajte akvarij i biljke. Bolesne ribe stavite u posudu s otopinom kloramfenikola. Izbjegavajte držanje riba s nekompatibilnim ponašanjem. Na primjer, mačevi nisu kompatibilni s agresivnim velikim ribama.

Mikobakterioza

Bolest prvenstveno pogađa živorodne vrste akvarijskih riba: mačeve, labirintne ribe i guramije. Njihovo se ponašanje mijenja, uključujući dezorijentaciju, gubitak apetita te letargiju i apatiju. Neke vrste razvijaju apscese i čireve na tijelu te im se pojavljuju ispupčene oči; druge slijepe, koža im se prekriva crnim mrljama, a kosti mogu stršiti.

Izlječenje je moguće u ranoj fazi bolesti, za što se koriste bakreni sulfat, tripoflavin i monociklin.

Neonska bolest (Plystiforoza)

Bolest uzrokuje ameboidna gljivica nalik sporama. Simptomi uključuju trzave pokrete, izranjanje riba na površinu akvarija i položaj glave prema dolje. Koordinacija je narušena, opaža se gubitak apetita i blijeđenje boje kože. Ribe ostaju same i izbjegavaju jata. Ciprinidne vrste (barbusi, neonci, zlatne ribice itd.) osjetljive su na bolest.

Neonska bolest je gotovo neizlječiva, stoga je potrebno uništiti zaražene ribe i temeljito očistiti akvarij.

Postoji i pseudoneonska bolest koja se liječi otopinom bactopura (1 tableta na 50 litara vode).

Heksamitoza (bolest rupa)

Crijevni flagelat, parazit koji uzrokuje bolest, napada crijeva i žučni mjehur. Prenosi se bolesnim ribama, a ponekad i lošom kvalitetom vode. Simptomi uključuju gubitak apetita, promjene boje, samotno ponašanje i pojavu sluzavog iscjetka.

Bolest se može liječiti u ranoj fazi. Za liječenje akvarijskih riba, polako povisite temperaturu vode na 33-35 stupnjeva Celzija ili razrijedite metronidazol u posudi (250 mg na 10 litara vode).

Peptički ulkus

Bolest uzrokuju bakterije (Pseudomonas fluorescens) koje u akvarij ulaze putem hrane ili od bolesnih riba. Simptomi uključuju tamne mrlje na koži ribe, koje se postupno razvijaju u čireve. Ribe također razvijaju ispupčene oči, povećan trbuh, lezije od ljuski, gubitak apetita, a infekcija se širi po cijelom tijelu.

Potrebno je pravovremeno liječenje, za koje se koristi streptocid (1 tableta na 10 litara vode) ili kalijev permanganat.

Invazivne bolesti akvarijskih riba

Glugeoza

Jedna od najopasnijih i najozbiljnijih bolesti akvarijskih riba, utječe na cijelo tijelo i neizlječiva je. Simptomi uključuju ribe koje plutaju na boku te krvave i bjelkaste kvržice koje se pojavljuju na njihovim tijelima. Ova bolest prvenstveno pogađa ciprinidne vrste riba (neonke, zlatne ribice i druge).

Trihodinoza

Prenosi se kontaminiranom hranom, biljkama ili tlom. Simptomi uključuju: ribe se trljaju o tlo ili kamenje, a na koži im se pojavljuje svijetli premaz. Škrge im postaju svjetlije boje i prekrivene sluzi, gube apetit, a disanje im postaje brže.

Liječenje akvarijskih riba najbolje je provesti u ranim fazama. Bolesne ribe stavljaju se u posudu s toplom vodom (31 stupanj Celzija) i dodaje se metilen ili kuhinjska sol (20 g na 10 litara).

Ihtiobodoza

Bolest uzrokuje flagelat Costia necatris, koji u akvarij ulazi kroz biljke, hranu i šljunak. Koža zahvaćene ribe prekriva se sluzi, a zahvaćena područja se postupno raspadaju. Škrge mijenjaju boju, a peraje se lijepe. Riba povremeno izranja na površinu i guta zrak.

Za liječenje bolesti, voda u akvariju se zagrijava na 32-34 stupnja ili se ribe premještaju u posudu s otopinom metilenske soli.

Prevencija bolesti

• dezinfekcija predmeta smještenih u akvariju;
• Ne biste trebali kupovati ribu s oštećenjima, izraslinama na koži itd.; obavezno stavite u karantenu svaku ribu koju kupite;
• nove biljke moraju se tretirati slabom otopinom kalijevog permanganata;
• puževi mogu biti prenositelji bolesti;
• dostupnost svježe i raznolike hrane, koja se mora davati prema određenom rasporedu;
• Potrebno je kontrolirati temperaturu i čistoću vode u vašem kućnom ribnjaku pomoću posebnih uređaja.